Rodna ravnopravnost: Preporuke za implementaciju Istanbulske Konvencije

BHWI Ekspertni tim za pitanja rodne ravnopravnosti učestvovao je jučer u sastanku organiziranom od strane nezavisnog ekspertskog tijela za monitoring i implementaciju Istanbulske konvencije GREVIO (Group of Experts on Action to Combat Violence Against Women).

Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatija kao Istanbulska konvencija, ugovor je Vijeća Evrope o ljudskim pravima protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

GREVIO je trenutno u procesu evaluacije implementacije ove Konvencije u BiH, zbog čega su iskazali interes za razgovor sa nevladinim organizacijama, organizacijama civilnog društva i pravnim udruženjima koja su aktivno uključena u procese azila i migracija u Bosni i Hercegovini. Osim toga, susreti su organizirani sa državnim, entitetskim i kantonalnim nivoima vlasti kako bi bio ostvaren potpuni uvid u državnu implementaciju Konvencije.

Tema razgovora bila su pitanja koja se odnose na boravišni status žrtava nasilja nad ženama i porodičnog nasilja, zahtjevi za azil na osnovu spola i principi zabrane protjerivanja.

S obzirom na to da je primarni aspekt djelovanja BHWI Fondacije upravo pružanje psihosocijalne podrške ranjivim skupinama žena u pokretu (žene koje putuju sa članovima ili navodnim članovima obitelji, braćom, supruzima, rožacima, samohranim očevima, samice, samohrane majke, djevojčice bez roditeljske pratnje, bolesne, one koje ne znaju pisati i čitati, ne poznaju latinično pismo, nepismene djevojčice) od prvog dolaska migranata u privremene prihvatne centre u BiH, naš ekspertni tim dao je preporuke za poboljšanje implementacije Instanbulske konvencije u zakonodavstvo: Zakon o azilu, Zakon o strancima I druge pravne akte koji mogu utjecati na integraciju žena migrantica I tražiteljice azila.

Ove preporuke utemeljene su na Analizi psihosocijalnog tima Fondacije bosanskohercegovačke inicijative žena (BHWI – BH Women’s Initiative Foundation) u radu sa ženama migrantkinjama u 4 prihvatna centra i dijelu urbanog područja Sarajeva.

Značajnom preporukom za državne institucije smatramo donošenje podzakonskih akata i osiguranje finansijskih sredstava za postojeće sigurne kuće koje bi prihvatale žene koje nisu BiH državljanke. Također, usmjeravanjem sredstava na postojeće sigurne kuće i skloništa međunarodne organizacije bi mogle doprinijeti sigurnijim uvjetima za žene migrantice i tražiteljice azila.

Uvrštavanje gender senzitivnog budžeta za pružanje pomoći ovoj kategoriji društva u državni proračun bi bio ključni korak ka jačanju implementacionog procesa Istanbulske Konvencije. Time bi se osigurala sredstva za programe podrške lokalnim nevladinim organizacijama iz ženske mreže, organizacijama koje imaju iskustvo i koje se bave pitanjem rodne ravnopravnosti čime bi se direktno pomoglo ženama migrantkinjama I tražiteljicama azila.

Kontinuiranim treninzima za usposlenike/ce vladinih i nevladinih institucija zaduženih za provođenje sigurnosnih aspekata Konvencije (granična policija, lokalna ministarstva unutrašnjih poslova, centri za socijalni rad I dr.) bio bi poboljšan odnos prema ovoj ranjivoj kategoriji ljudi.

Činjenica je da je BHWI sa mrežom žena iz nevladinih organizacija, kroz odličnu suradnju sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, imala priliku delegirati važna pitanja usmjerena na ravnopravniji položaj žena u BiH kroz učešće u izradi akcionih planova izvještajima, kreiranje preporuka. Jedna od naših preporuka o ženama migranticama, izbjeglicama i azilantkinjama upućena je i na sastanak GEC-MIG Vijeća Evrope (Odbor za izradu nacrta o zaštititi prava žena i djevojaka migranata, izbjeglica i tražitelja azila ispred Vijeća Evrope).

Dobra saradnja temelj je za pozitivne promjene zbog čega ispred BHWI Fondacije zahvaljujemo na pozivu i razgovoru o ovoj temi od velike važnosti.